COVID-19 teorije zavjera su rasprostranjene u Hrvatskoj, no kakve su karakteristike skupina koje u njih vjeruju? Odgovor na to pitanje pronađite u Gongovom istraživanju kojeg su provele profesorice Mirjana Tonković i Andrea Vranić te profesor Nebojša Blanuša, sa Sveučilišta u Zagrebu, nazvano "Raširenost, struktura i trendovi vjerovanja u teorije zavjera: Analiza hrvatskih građana s različitim stupnjevima podložnosti teorijama zavjera o COVID-19".
Provođenjem ankete na nacionalno reprezentativnoj populaciji od 1400 sudionika prikupljeno je dovoljno podataka za detaljnu statističku analizu bihevioralnih korelacija teorija zavjere o COVID-19, radi utvrđivanja koje su skupine građana i građanki najpodložnije dezinformacijama te konspiratornim uvjerenjima vezanima za COVID-19 pandemiju, ali i šire nacionalne i globalne zavjere.
Rezultati istraživanja ukazuju da značajan broj hrvatskih građana i dalje vjeruje u COVID-19 teorije zavjera te da ono neznatno smanjilo od početka pandemije. Vjerovanje u iste je pritom usko povezano s necijepljenjem i namjerom cijepljenja u budućnosti, niže razine znanstvene, medijske i političke pismenosti, slabije socio-ekonomsko stanje, izraženije populističke tendencije te nacionalizam. Ono što povezuje sve COVID-19 teorije zavjera u čvrstu narativnu strukturu jest njihova povezanost s religijskim shvaćanjem svijeta, kao i s raznim globalnim teorijama zavjera.
Pročitajte cijelo izvješće u nastavku:
